Dubrovacka prica o vodi 2. put. Zašto ne radi mala Onofrijeva fontana? /Ne bi bilo loše ni da struka pročita/

Ja sam poznat po "raskrinkavanju" velikih Dubrovcana koji misle da su svi problemui dosli "s Hercegovcima". Pa evo vam jos jedan dokaz zasto se u Gradu odnosimo prema vodi (prema ljudima) onako kako se odnosimo:

1. U Grckoj te, kad sjednes za tavulin ili za trpezu,, doceka konobar s dobar dan i s bokarom svjeze hladne vode i zmulima.

2. Kod nas te doceka s "Couverom" odnosno preslanim abrumom kako bi jos vise ozednio.

3. Dubrovacki ugostitelji su odnos prema vodi razvili od "svjetski" poznatih dubrovackih ugostitelja u 60-tim godinama 20 stoljeca koji su odreda imali "kodna imena" a neki su se bavili i vrhunskom pljackom dubrovackih umjetnina kao npr. i iz Dvora. Kod Dubrovcana koji nijesu mislili da je Dubrovnik poceo s njima, imali su nadimak "7 sekretara SKOJ-a"

4. Dok smo mi iz Barija oblacili po dva para rebatinaka da bi pasali carinu, oni su uvozili cijele makinje za sokove i sladolede i "repro materijal" dok nijesu razvili svoj vlastiti otrov.

5. Naravno, javna povrsina nije bila problem pa su dobijali nabolja mjesta kao u Portu.

6. Problem je bio sto je u Portu postojala mala fontana pa kako bi povecali promet "preuzeli" su kljuc od ventila i zatvorili je. (ovaj uvod je mali dodatak na ovaj tekst koji sam objavio odavno ali svi se prave gluhi.)

Malo smo svi zatečeni upropaštavanjem i obnovom Orlanda i gromoglasnom šutnjom upletenih pa nam je promakla obnova male Onofrijeve fontane, koja je očigledno loše obavljena. Puno prije od poigravanja s Orlandom.

Što se dogodilo?

Ne ulazeći u dio restauracije kamenog oplošja fontane, koja mi, kao laiku, izgleda ok (za razliku od onodobne ''asfalterske'' obnove maskerona velike Onofrijeve fontane koja je u drugom pokušaju ispravljena), važno je ipak napomenuti da za kamen nije dobro da je suh. Na žalost, kamen je na ovoj maloj fontani na nekim mjestima potpuno suh uvijek a to je, mislim, opasnost.

Tada se već spominjalo o izradi kopije i stavljanju originala u muzej (ne znam samo koji). Te ideje proizlaze iz iskrene brige ali, malo pomalo Dubrovnik bi postao Disney Park s replikama. A, to nije dobro.

Objasnit ću onaj dio koji je problem.

Profesor Jaki i ja, usudili smo istražiti ''pogon'' male fontane pa smo ga otvorili, našli ga poplavljenog i morao sam dobro ''zaroniti''. Što je otkriveno?

• U oknu se nalaze 3 sata za vodu od kojih je jedan za fontanu

• Iz tog sata ide cijev prema fontani te se spaja na cjevovod koji je razveden unutar fontane

• Ventil je otvoren tek toliko da voda curi i kad se ventil ''full'' otvori ništa se ne događa na fontani. Fontana i dalje ''curka''. Ali, voda počne nadirati u ovo okno s uređajima svom silom i puni ga kao bazen a to onda objašnjava zašto ventil ne može biti normalno otvoren ali i slijedeće;

• U oknu je postavljena velika potopna pumpa koja je spojena električnim kabelom i preljevnom cijevi spojenom na susjedni kanal (kunetu) gdje, preko senzora) odvodi vodu iz potopljenog okna u kanalizaciju.

ZAŠTO SE VODA IZ FONTANE VRAČA U OKNO A NE TEĆE IZ FONTANE?

• Kod obnove fontane, unutar nje su se postavile i nove bakrene cijevi /bakar je bio velika greška/ koje vode vodu do ''rubineta'' do maskerona ispod. I tu nastaje problem. A pogotovo što je to falsificirano a ne izvorno rješenje protoka vode po fontani. Klikom na desnu sliku, rupe, nastale na bakrenim cijevima možete dobro vidjeti označene crvenim krugom. Tako je i s ostale tri cijevi od koje svaka napaja po 2 maskerona. Sve su pojedene od elektrolize.

U ovoj galeriji možete pogledati svu ''brigu'' koja se vodi o ovoj fontani.

Unutrašnje cijevi u fontani su uništene nedugo nakon obnove. Gdje točno, ne može se znati. Zašto su se probušile? Pa zbog korozivne struje koja se stvara dodirom različitih metala gdje cijevi, rubineti i olovna pila koja su ubačena u kamene bazene, igraju igru katode i anode.

Uglavnom, da su cijevi bile brončane ili olovne te vodile do ''rubineta'' i delfina (koji su također brončani, ovo se ne bi dogodilo.

Ukoliko nekoga zanima baš detaljno objašnjenje fontane i kako je sustav provoda vode falsificiran, pogledajte sliku i pratite brojeve.

1. Voda iz samog vrha teće iz jednog rubineta u mali bazen ispod (br.4) koji očito ne može akumulirati vodu a trebao bi, dovoljno da se ne preljeva preko vec da otiće u donji bazen. Kad je fontana radila normalno, ovaj mali vodoskok je bio JEDINI izvor koji je napajao sve bazene. Taj dio golubovi najviše vole jer su dovoljno pametni. Uz to, obožavaju se tu kupati kao što to sve ptice vole. Na žalost, mlađi ljudi se uopće ne sijećaju te predivne i radosne slike. Taj mali bazen se nije očistio od obnove a u njemu raste trava (kao što se vidi na donjoj galeriji). DPDS bi se isto trebao malo zacrveniti jer im je u Statutu i održavanje fontana. Golubovi, ne samo da se danas ne kupaju već su i žedni. No, to je još jedan anti-civilizacijski i anti-urbani problem u Gradu povezan s lošom strukom.

2. Voda bi trebala teći kroz 4 delfina u nešto veći bazen ispod (no ne teće) ali kad se bazen poviše delfina napuni (ne i prepuni) u koji je postavljena olovna obloga (zbog zaštite kamena). Tu isto nema vode zbog oštečenja unutrašnjih cijevi a bazen se ne puni. Velika greška je postavljanje ovih napojnih cijevi za maskerone jer se isti u izvorniku nisu napajali preko cijevi nego punjenjem i preljevanjem vode u bazenu poviše njih. Dakle bez cijevi.

3. Ovdje voda teće iz 8 maskerona u najveći bazen ispod a koji je također obložen olovom. Itio je šporak a voda ni ne doplazi dpo preljevnog sifona tako da to nisam ni želio slikavati budući se svak može osobno uvjeriti.

4. Ovim brojem su označena tri bazena. Ne mogu znati kako su cijevi organizirane unutar fontane ali bi bilo logično da se voda ne preljeva iz bazena u bazen izvanka, već da je sustav napravljen odvodima iznutra bazena na način da gornjiu bazen puni donji a donji dalje u najveći kroz maskerone. Danas se to moglo napraviti i bolje, odnosno točnije određenim protocima vode. Kamen bi bio vlažan ali ne i put trave i gljivica.

5. Na fontani odavno nedostaju ''gradelaje'' na kojima su se naslanjale broke i prala, odnosno, cijedila roba. Nije mi jasno zašto, jer sve slične fontane koje sam vidio u svijetu, imaju taj izvorni praktični (uporabni) dio. Naime, fontana je imala uporabnu svrhu i nije bila samo za gledanje. Ok, za neke malograđane je ispod časti priznati da su prali robu ''na ruke'' a što je u nas ''mali problem'' (ovdje se radi o psihosociologiji)

6. Tik do fontane se nalazila kamenica napravljena da bi se životinje mogle napiti vode. Ona je uklonjena iz istih (psihosocioloških) razloga što je sramota. Naime, taj detalj govori o odnosu onoga društva prema psima, mačkama i ostalim zoo namjernicima u usporedbi s nekim današnjim '' zoo prodavačima magle''. Ukratko, to treba konzervatorski prezentirati bez odgode te se početi po malo hvaliti pred svijetom životnim pričama.

7. Samo na jedan pas udaljenosti od fontane, nalazi se mjesto na kojem je bila židovska fontana koja je neopravdano maknuta, otjerana prozirnim i neopravdivim razlozima kao i kamenica za pse i mačke. No, o toj fontani drugi put.

Nadam se da sam vam uspio objasniti zašto fontana ne radi? Ukoliko želite bilo koja pojašnjenja, pitajte u komentarima.

Da bi se cijevi zamijenile olovnima ili broncanima, potrebno je RASTAVITI cijelu fontanu. OPET :)