ALAN-FORDOVSKA POSLA U KNEŽEVU DVORU

U SUSRET GRADONAČELNIKOVOM DOMJENKU S DUBROVAČKIM NOVINARIMA U RESTAURANTU ‘RENNAISANCE’

Grunf: ‘Ako ne znaš pravo, presudit ćeš krivo’

Stara gradska stranica na kojoj su svi pročelnici imali biografiju pa i lokalna ministrica od kulture koja je lagala o mjestu rođenja a medicinsku školu koju je pohađala u Trebinju za vrijeme bombanja, je prešutjela. Mato Franković je morao zbog toga izbrisati sve biografije pročelnika na službenoj stranici dubrovnik.hr te se tamo više ne nalazi ni jedna.

Sud je konačno pravomoćno odlučio da se zaposlenica Muzeja Dubravka Rita Car mora vratiti na posao u Dubrovačke muzeje. Pitanje je zašto je ona uopće izbačena s posla! Jer, da bi netko dobio trenutačni otkaz u javnoj ustavi, bez prethodne opomene, mora napraviti ozbiljan prekršaj i ugroziti ugled i poslovanje firme.

Potrebno je malo pojasniti okolnosti njezinog izbacivanja s posla jer su jako zanimljive!

Što je bio povod budućoj velikoj šteti za gradski proračun?

Direktni povod za trenutačni otkaz zaposlenice Car je prepravljanje podatka o godini rođenja na Domovnici koju je zaposlenica predala prilikom zapošljavanja prije dvadesetak godina i koja se nalazi u dosjeu zaposlenika Dubrovačkih muzeja.

Kako se radi o “ozbiljnom kriminalnom djelu“ i izuzetno “kompliciranom slučaju“, nije bilo dovoljno da se tako serioznim poslom pozabavi samo dvorska pravnica Katija Banac, pa su u pomoć prizvani gradska pomoćnica za upravljanje ljudskim resursima Marilyn Milić, sa svršenom visokom stručnom školom za upravljanje lukama i lučicama i koja je usput jako dobra prijateljica Ivone Michl i Julijane Antić Brautović.

Sve je laž i petljavina, sve proizlazi iz zloče

Lokalna ministrica za kulturu Julijana Antić Brautović koja je kako je poznato široj dubrovačkoj javnosti lažirala vlastito mjesto rođenja (jer se svoga očigledno srami) i zbog koje je Gradonačelnik morao izbrisati sve životopise pročelnika sa službene mrežne stranice, a inicijatorica otkaza je tadašnja ravnateljica Ivona Michl, ista ona koja je svoje djelatnike promatrala preko video nadzora na svom osobnom mobitelu dok je šetala po kafićima za vrojeme radnog vremena. Michl je ista ona koja je zvanje više muzejske savjetnice dobila a da nije uopće konkurirala za to zvanje niti predala potrebnu dokumentaciju. Michl je ista ona koja je bez natječaja zaposlila kćerinog prijatelja noćnog čuvara u kustosa. Michl je ista ona koja je dvije čistačice, Mateu Radulović i Paulu Kaštelan sa srednjom trogodišnjom trgovačkom školom, zaposlila za voditeljice prodaje. Michl je ista ona koja tri godine uzastopno jednim te istim ljudima dijeli novčane nagrade ravnateljice. Michl je ista ona koja ni jedan dan nije došla na vrijeme na posaoi i ista ona koja Marti Vukadin (pripadnici dubrovačke novinarske mafije koja se rasporedila po svim mjestima u Gradu) piše da radi a ona je na godišnjem odmoru. Michl je i ona koja Darku Miloševiću arheologu (!?) dopušta da preko radnog vremena vodi goste kao turistički vodič i koji danima ne dolazi na posao a ona ga vodi da radi.

Ex ravnateljica voli samo sluge i rofijane

Michl je ta koja  Paska Burina kojega vodi preko radnog vremena da joj u fušu popravlja u njenim apartmanima i da za radnoga vremena radi za Ljetne igre, za tako veliki trud nagradila  novim radnim mjestom šefom tehničke službe a njegovu curu koja je sa svojim prijateljicama (voditeljicama prodaje) svakodnevno varala da su na poslu a ustvari su na aparat za registriranje dolazaka otkucavale jedna drugu što su same i priznale da im je to dopustila sama ravnateljica Michl dakle ista ona koja je čistača Aleksu Božinova zaposlila na mjesto noćnog čuvara, čovjeka koji ne zna ni hrvatski jezik tako da je upitno što bi taj napravio i koga bi taj nazvao i kako bi mu objasnio u trenutku požara ili neke druge katastrofe, a samo iz razloga da bi joj on mogao po njenim uputama preturati po određenim uredima i kako je sam rekao, često ga je posjećivala u gluho doba noći pa su skupa odrađivali ono što nisu mogli preko dana. Michl je ista ona koja je prekapala po dosjeima zaposlenika i okolo ih prozivala i brojala krvna zrnca i ona koja je zvala doktore i raspitivala se od čega joj zaposlenici boluju i zbog čega su na bolovanju. Michl je ta koja je uzela skupu odvjetničku kuću iz Zagreba, koji su iz Zagreba uglavnom dolazili po dvoje odvjetnika pa  ne treba ni spominjati koliki su im troškovi dnevnica, honorara i smještaja.

Nakon što su se preskupi odvjetnici bacili na posao, prikupili i studiozno proučili opsežnu dokumentaciju (Domovnicu!), odlučili su da je se imenovana ozbiljno ogriješila o zakon o radu i da ista momentalno mora dobiti otkaz.

Rečeno – učinjeno!

Velika financijska šteta za Muzeje i gradski proračun

Ali, ako se i površno baci oko na sami slučaj, u samom povodu – krimenu za otkaz krije se kvaka 22, ili što bi fiškali rekli contradictio in adjecto. Jer, pretpostavka je da je zaposlenica Car prilikom javljanja na javni natječaj i predaje papira uredno predala i čistu Domovnicu. Inače se dokumentacija ne bi ni razmatrala i izazvala bi posmijeh kod komisije.

Jednako tako, pretpostavka je da se dosjei s dokumentima i osobnim podacima zaposlenika čuvaju pod ključem – razloge ne treba niti spominjati. Onda, preostaje jedino da je zaposlenica Car provalila bravu i prepravila podatke na Domovnici ???? Da bi se to potvrdilo, na sudu treba imati dokaze i svjedoke koji će to i posvjedočiti. Ali o tome nema ni spomena. To je dvorsko-gradskoj pravnici, stručnjakinji za luke i lučice i fiškalima posebno angažirane advokatske kuće trebalo biti jasno kao i malomu Matu, kako mu tepaju, koji je to sve amenovao jer bez njega ne bi prošlo prije upuštanja u ovako ozbiljan posao. Posebno kada se radi o integritetu i sudbini otpuštene osobe, a da silne troškove i štetu ugledu Muzeja ne spominjemo.

Ono, što ovaj slučaj čini grotesknim je da je u međuvremenu nestala polovica dokumentacije iz dosjea ostalih zaposlenika. Tako je od zaposlenika traženo da naknadno dostave dokumente koji fale. Ima i zaposlenika koji su kod zapošljavanja predali originale pa su ostali bez diploma! Neki su i prijetili tužbom.

Normalno čeljade bi postavilo pitanje zbog čega je zaposlenica Car dobila trenutačni otkaz, a da prije toga nije opomenuta? Zbog čega je ovako ozbiljno prekršen Zakon o radu i zbog čega su povrijeđena njezina radna prava i narušeno ljudsko dostojanstvo? I na kraju, tko će platiti desetke tisuća eura odštete zaposlenici, sudske troškove i troškove advokata?

„Stolačkoj bandi“ pripadaju Michl, Brautović, Farčić i (rodica) Obuljen (Farčić je rodica i s Frankovićem) s Frankovićevim savjetnikom Cvjetinovićem koji jedini nema veze sa Stocem ali zato ima Frankovićev Maslač čija sestra ima veze sa Plenkovićem a isti opet s Obuljen a ona s mamom i tatom od Michl i vezom s Brautovićkom, koji je na Pilama mislio prodavati avio karte da bi se obranio od pogodovanja a sad prodava napolitanke i likere a sve je pokriveno zračnom lukom i "kartama".

Svi zajedno s nekim Daničićem i 'guvernerom', matematičarem i No1 muljatorom Vlahušićem imaju veze sa sumnjivim Du Pass-om koji je upropastio gradske zidine i Dubrovačke muzeje i Grad. Software s ključem za Du Pass nalazi se u tajnovitosti jednog gradskog ureda u koji se preselio preko noći a software od Zidina je u Zagrebu. Nemam još dokaza, ali radi se o najvećoj marčapaniji u Republici Hrvatskoj koja kontrolira mogući ukupni prihod od 40 milijna eura. Doslovno, nitko ne zna gdje odlaze sve te silne pare. Sigurno ne tamo gdje bi trebalo. Sigurno je i da veliki dio para propadne jer se ne naplate kako bi trebalo i kako rade druge turističke velesile sa svojim "zlatnim kokama" a Dubrovačkim muzejima je čak zabranjeno prodavati ulaznice za novac što je zabranila osobno Michl. Ista je imala neke svoje "ideje" kako ćemo vidjeti dalje u tekstu. Osim toga, mjesecima su se karte na prodajnim mjestima "na A4" mogle fotokopirati i prodavati a nastradao bi turist koji bi ih prvi prilsonio na muzejski čitač.

Ali nije to sve

Ovo je samo jedan, indikativan slučaj stanja nereda i ludila koje je zavladalo u Muzejima od odlaska gospođe Pavice Vilač u mirovinu i preuzimanje Dvora od „Stolačke bande“ u koju spada Michl, Brautović, Farčić i Obuljen s Frankovićevim savjetnikom Cvjetinovićem. Naravno, ovaj slučaj nije jedini. Tako je ravnateljica Michl odlaskom u Gradonačelnika tražila otkaz za troje zaposlenika na blagajni Dvora prozivajući ih lopovima. Kad joj to nije pošlo za rukom počela je po gradu širiti laži o njima da su lopovi i šutnula ih je u muzej Rupe i Revelin. Istina je naravno potpuno drugačija kako vidimo u nastavku.

Ravnateljica im je na blagajnu donosila svežnjeve DU-CARDA da ih unovči. Naravno da se nije omastila jer oni na to nisu pristali i za to su morali biti kažnjeni. Na njihovo mjesto prebacila je zaposlenike koji dok žvaču marendu s gostima komuniciraju na nekom čudnom, nerazumljivom jeziku i goste za banalne informacije koje ne znaju i ne razumiju šalju u TZ.

Radilo se i protiv drugih koji nisu pristajali na Booling a čelo se utopiti i Vičana

Bilo je još zaposlenika koje se pokušalo otjerati. Neki su pobjegli glavom bez obzira (dvoje pomoćnika ravnatelja za pravne i kadrovske poslove i dvoje pomoćnika za financije, i niz drugih koje ne bi bilo lako ni nabrojati). O opomenama pred otkaz ne treba ni govoriti. Tako su ravnateljice od pola mandata koje nisu pošteno zagrijale stolicu u Muzejima sa svojom vjernom prijateljicom Marilyn Milić koja se po gradskim betulama raspitivala što to Pero Vićan ima za uzeti u Muzejima da bi u njih imenovao svog čovjeka, stručnom savjetnicom za luke i lučice, koja je umislila da je velika pravnica i da ima pravo ljudima suditi na ovaj ili onaj način. Iste su predsjedniku upravnog vijeća Nikši Raspopoviću predložile gašenje radnog mjesta domaćice-nadzornice Dijane Bajić, znajući da se sprema na tešku i opasnu operaciju kralježnice.

Ravnateljice od pola mandata su joj na ovaj način htjele zaželjeti sretan put u Zagreb i ako se ne do Bog vrati živa i zdrava da joj onako dobronamjerne kao što jesu požele dobrodošlicu. Da joj se nađe za popudbinu. Naravno da predsjednik upravnog vijeća, s puno utakmica u nogama, nije pristao na ovaj sumanuti prijedlog.

Ovo je samo djelić, komadići mozaika, slike stvarnog stanja u Dubrovačkim muzejima zadnjih 4-5 godina.

I što reći za kraj?

Pored sveg nereda na svim poljima ipak je najosjetljiviji problem u tretiranju i maltretiranju zaposlenika. Dok pojedini povlašteni zaposlenici redovito kasne ili ne dolaze na posao, pa ih onda, uz suglasnost ravnateljice Michl za to zadužena zaposlenica naknadno uvodi u aplikaciji registrira, druge osobe se proganja i redovito kažnjava. Podrška ravnateljicama od pola mandata je redovito bila gradska stručnjakinja za luke i lučice Marilyn Milić koja je se s njima redovita viđala na kavama u kafićima i davala im savjete.

Ono što ohrabruje i što je možda dobar znak koji obećava bolje vrijeme je božićni domjenak, na kojem su se konačno, od odlaska gospođe Pavice Vilać u mirovinu, okupili zaposlenici Muzeja u velikom broju i ugodnom druženju. Konačno su došli i kolendari i zapjevali dubrovačku kolendu. Možda je ovo dobar znak i u tom blagdanskom raspoloženju novoj ravnateljici Mariji Šiša Vivek, koja je nabavila (za sada) pola pomične rape za zaposlenika u potrebi, želimo dobar početak u novoj 2025. godini.

U slast!