Običaji u Dubrovniku na Korosante ili Tijelovo, za one koji žele znati više o našem slavnom Gradu

Običaji su se skupljali dok se mislilo da se udrugom posvećenoj pomorstvu moglo nešto u Gradu povratiti. Za sada, tko želi znati nešto više, drago mi je pdijeliti ono što se prikupilo iz Grada, Gruža, s Lopuda i Šipana.

Povijesne podloge za obnovu Korosanata.

U Gradu mjeseca veljače 2022 .

Za Tijelovo je zanimljivo da se blagosljivalo more, barke, ribare i ribarske alate. To se održalo u drugim mjestima po Hrvatskoj a u Dubrovniku je zamrlo.

I ne samo što je zamrlo već se blagoslov ''mora i baraka'' vrši za Veliku Gospu 15 kolovoza kad se nosi slika ''Gospe od gradskih porata'' koju uporno predstavljaju kao zaštitnicu od PORTA umjesto što ona jest Zaštitnica od gradskih vrata PORATA (od Porta jed. i Porata množ.)

Užasava uporno ignoriranje dubrovačke tradiciji od onih koji žele nametnuti svoju pa i potpuno iskrivljenu a u ovom slučaju žalosnu i smiješnu.

Toliko puta sam molio i upozoravao, tražio potporu od povjesničara ali ... ništa

Isto tako, pokušavao sam objasniti da se u Dubrovniku prije znalo kako protokolarno častiti crkvene blagdane pa je tako procesija Sv Vlaha vazda išla preko Široke ulice a procesija Tijelova preko Velike fonntane. Naime, proslava Tijela i krvi Isusove su 'protokolarno ''nad'' Sv Vlahom.

Izlika, da tako više ljudi za Vlasiće može promatrati procesju ne stoji jer danas, kad se Festa toliko ''globalizirala'' te joj se oduzela sva dubrovačka mjera i draž, koliko ima tih ljudi odasvud, procesija bi trebala ići do Kantafiga i nazad. A, domaćih ljudi niđe. Bježe.

Primjer iz ostalih djelova Hrvatske. Ima ih dosta ali ovaj je iz Opatije

“Tijelovskom procesijom nakon večernje svete mise, u crkvi Svetog

Jakova, te blagoslovom mora, barki, svih pomorskih zvanja i svih ljudi koji žive od mora,

sinoć je u Opatiji i službeno otvorena nova kupališna sezona.

Mnoštvo barkajola svojim barkama doplovilo je ispred crkve Sv. Jakova, koji su po

završetku blagoslova zaplovili tradicionalnom rutom do Vološćanskog mula i nazad do

opatijskog porta gdje je bilo pripremljeno prigodno druženje.

Na Božji dan (Tijelovo) u gotovo svim bračkim mjestima održavala se procesija uz sudjelovanje svih mještana. Manja djeca nosila su bukete cvijeća i posipala brnistrin cvijet putem kojim prolazi

procesija. U primorskim mjestima ribari su prostirali mreže da ih

svećenik blagoslovi. Ribari su pratili kretanje procesije u barkama

i brodovima s upaljenim svijećama i feralima.”

Iz teksta TIJELOVO U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ CRKVENO-PUČKOJ KULTURNOJ BAŠTINI, Marko Dragić.

Tijelovo u Gradu

Po Filipu de Diversisu, Tijelovska procesija u Dubrovackoj republici je, po njemu, najsvečanija. Sve gradske ulice su posute mirisnom kaduljom.

Vazan detalj: Grad dijeli svijece. Oko «neba» je pratnja s velikim «lučima» /bakljama od luči) a «gradnjani pokleću i skidaju kape»

Ostali izvori:

“Pobožnost prema presvetom Sakramentu

Naši ribari od pamtivijeka gojili posebne pobožnosti prema Majci Božjoj i

prema presvetom Sakramentu. Ne samo da se svaku mrežu blagoslovi, nego

se još i danas drži lijepi običaj da se blagoslove mreže i lagje prije nego li

započne ljetno ribanje sa svijećama.

Na dan Tijelova vojgari donose komad mreže ili veliki umet te ga stavljaju

blizu mjesta, odakle se za vrijeme procesije dava blagoslov sa Presvetim. U

svaki komad mreže ili umet, vojgari zataknu četiri kite cvijeće - svaki drug svoju

kitu.

Čim svećenik udijelii sv. Blagoslov, odmah mreže pritegnu sebi, da

narod po njima ne gazi. Poslije podne patrun će pokupit kite cvijeća te ih

privezat za picun od barke. Picun se zove vrh karoca koji se diže iznad rasmeza 20 i više centimetara. Tom zgodom pozdrave kite pucnjavom iz kubura ili

trombuna, a patrun počasti družinu prismokom i dobrom kapljicom. Cvijeće se

osuši, ali dršci ostaju privezani i kroz cijelu godinu.”

Tekst iz novina “Narodna svijest” 1934.

Tijelovo u Gružu

“I svjećarice slave Tijelovo te blagoslivljaju mreže, uže i ostali pribor. Sve to

izlože kraj mjesta odakle se dava blagoslov. Umjestima, gdje se procesija

kreće obalom svjećarice prate Svetootajstvo užeženim svjećalom sada

feralima. Ovaj običaj vlada u nekim mjestima i na veliki Petak, kad procesija

ide kasno večeri.

Ove lijepe vjerske tradicije naših ribara, trebalo bi da se uzdrže, gdje su još u

običaju, a da se ponovno uspostave, ako su se gdje i gdje obatavile.”

V.F. Članak iz novina “Narodna svijest” 1935.

“U 7s. Jutra svečana Misa u Mihajlu, zatim oko 8 s. procesija od Mihajla na

Batalu pak obalom do crkve sv. Križa. Na četiri mjesta dava se blagoslov.

Vojska i lumbardijeri pucaju počasne salve. I ove godine okićene lagje po

moru pratititi uz obalu tradicijonalnu teoforićnu procesiju, te će tako dati

veličanstvenije obilježje tom uzvišenom Blagdanu.”

Članak iz novina “Narodna svijest” 1937.

Ovo je primjer sa Šipana kako se kitila barka za Tijelovo. Picun od prove bi se za Tijelovo okitio i tako bi se išlo na blagoslov barki i mreža.

Ovako se i danas kite ulice na Lopudu a o proslavi i običajima Tjelova na Lopudu najbolje zna gospođa Lucija Šalja pa su informacije na sigurnom :)

Iz razgovora u travnju 2021. sa brodograditeljem Ivom Galom s Lopuda (istraživao Željko Ćatić inaće Lopujski zet)

Doznajemo da su se barke kitile za Korosante na Lopudu najviše biljkom žukom od koje su se kitice stavljale na karoc od prove, krme ili na kabinu. Iznosile su se mreže na blagoslov na rivu gdje bi procesija trebala proći i posipalo se cvijećem. Taj običaj posipanja cvijećem je prisutan i danas.

Izvor: gospar Vladimir Tošović, s fb Stari Dubrovnik, Tijelovo,1913, pred sv.Vlahom,foto: Hans Parsch, fotograf , Dubrovnik

Iz njegove zbirke razglednica.